Kulturno-
-obrazovne prilike u Bosni i Hercegovini pod osmanskom vlašću
Naučili smo
Građevine građene u Bosni i Hercegovini bile su orijentalne i to su bili različiti objekti vjerskog, privrednog, društvenog i zdravstvenog značaja. Gradile su se džamije, mostovi, , , medrese... U vrijeme osmanske vladavine građeni su i pravoslavni i katolički vjerski objekti. Najpoznatija medresa je Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu. U najljepše građevine orijentalne islamske kulture u Bosni i Hercegovini spadaju mostovi. Neki od književnika koji su pisali u periodu osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini bili su: Nerkesi, Hasan Kaimija, Matija Divković, Mula Mustafa Bašeskija, fra Nikola Lašanin, fra Bono Benić i drugi. Sačuvana je Sarajevska hagada koja je nastala u XV stoljeću.
Orijentalni utjecaj na graditeljsko nasljeđe u Bosni i Hercegovini
Utjecaj orijentalno-islamske kulture bio je toliko snažan da se i danas vidi u arhitekturi brojnih bosanskohercegovačkih gradova. Građene su džamije, medrese, vjerski objekti pravoslavnog i katoličkog stanovništva.
Orijentalno pisano naslijeđe
Osnivač literarne škole u okviru osmanske književnosti bio je Nerkesi iz Sarajeva. Poznati pjesnik bio je Hasan Kaimija. Matija Divković napisao je djelo "Čudesa blažene djevice Marije" na domaćem jeziku. Sačuvana je Sarajevska hagada koja je nastala u XV stoljeću.
Mula Mustafa Bašeskija Ševki bio je bošnjački ljetopisac, rođen u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali. Pretpostavlja se da je umro 18. augusta 1809. godine u Sarajevu. O Bašeskiji znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom Ljetopisu, pa je to ujedno i jedini izvor za upoznavanje njegova života i rada. Puno mu je ime Mula Mustafa Bašeskija sa pjesničkim pseudonimom Ševki. Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže.
Sarajevska hagada jevrejski je rukopisno oslikani kodeks nastao u drugoj polovini 14. stoljeća na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine donijeli su je protjerani Jevreji Sefardi. Na hebrejskom jeziku hagada (haggadah) znači "priča".
Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom je posjedu od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen.