Hidžra, to jest seoba Poslanika Muhammeda iz Meke u Medinu, polazna je tačka islamske ere. Poslanik, ne mogavši pružiti otpor plemenu Kurejš, a u međuvremenu zadobivši prijatelje medu ljudima oko Medine (u to vrijeme zvane Jasrib), odluči preseliti se u Medinu. Arapska riječ hidžra ne može se prevesti sa bijeg, kako neki tumače, s obzirom na to da se ideja bježanja zapravo ne izražava glagolom hedžere. Ta riječ znači prekinuti odnose, napustiti pleme, preseliti se.
Autoriteti nisu složni oko tačnog datuma Hidžre. Prema proračunu, dogodila se 20. septembra 622. godine. Ali to nije datum odlaska muslimana iz Meke, nego datum njihova dolaska u Medinu. Prema drugim verzijama, bilo je to šest dana ranije ili četiri kasnije. Neki smatraju da su Jevreji upravo obilježavali svetkovinu Ašure (Dan ispaštanja) kada su muslimani pristigli u Medinu. Smatra se da je osmi dan tog mjeseca bio ponedjeljak, dan koji muslimani općenito drže vrijednim. Prema predaji, kada su Poslanika pitali zašto on posebno štuje ponedjeljak, on je kazao da se na taj dan rodio, na taj dan dobio svoju poslaničku misiju i na taj dan krenuo u seobu.
Utvrđivanje Hidžre kao početka islamske ere datira od halife Omera. Predaje koje nastoje tu vezu s islamskim kalendarom vući do samog Poslanika nisu vjerodostojne. Prema drugoj predaji, Jala ibn Umejje, Ebu Bekrov upravitelj u Jemenu, prvi ju je upotrijebio, ali mišljenje da to počinje od Omera uveliko preovladava.
Izviješteno je u nekoliko predaja da se sam Omer, nakon što je uredio upravljanje finansijama i priredio registar i pravilnik o ubiranju poreza, zbunio u pogledu datiranja ili, preciznije, korio zbog nepostojanja datiranja uopće. Prema jednoj predaji, Ebu Musa el-Ešari mu je napisao da je poslao pismo bez datuma. Halifa je raspravljao o tome sa svojim časnicima i, nakon proučavanja običaja Grka i Perzijanaca, odlučio uspostaviti eru. Neki su predlagali da se ona datira od Poslanikova rođenja, ali taj dan nije bio pouzdano utvrđen. Halifa je predložio da se kao početak ere uzme Hidžra, jer označava datum kada je Poslanik započeo preuzimati poglavarstvo. Ta odluka donesena je 17. ili 18. godine po Hidžri. Prije toga, muslimani su godine nazivali po nekim posebnim događajima, pa su nam poznate: "Godina dopuštenja", "Godina zemljotresa", "Godina oproštaja" itd. Kada je Muhammed započeo svoje propovijedanje islama, Arapi su računali vrijeme od "Godine slona".
Preuzeto i prilagođeno iz: Nerkez Smailagić, Leksikon islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990.