Krstaški ratovi
Naučili smo
Da bi umirio međusobne sukobe kršćana u Evropi i sve veće nezadovoljstvo izazvano siromaštvom i bijedom, papa Urban II pozvao je kršćane Evrope da se ujedine i da krenu u oslobađanje Svete zemlje – Palestine. Za krstaške ratove bili su zainteresirani svi slojevi feudalnog društva. Prvi krstaški pohod je trajao od 1096. do 1099. godine, tokom kojeg su krstaši osvojili Edesu, Antiohiju i Jerusalem i formirali svoje države. Početni vojni uspjesi krstaša bili su rezultat međusobnih sukoba, podjela i razjedinjeosti muslimana. U krstaškim ratovima stradalo je mnogo ljudi i počinjena je ogromna materijalna šteta.
Sveti rat protiv islamskog Istoka
Krstaški ratovi počeli su u vrijeme kada je Katolička crkva, s papom na čelu, nastojala ostvariti duhovnu i svjetovnu prevlast u kršćanskom svijetu. Papa Urban II pozvao je na sveti rat protiv muslimana, odnosno za oslobođenje Jerusalema, obećavši učesnicima oprost od svakoga grijeha. Odgovori na pitanja i provjeri šta znaš o kršćanskim svetim ratovima protiv islamskog istoka.
Razmisli: zašto su se svi društveni slojevi feudalnog
društva u Evropi odazvali pozivu u krstaške ratove?
Salahuddin Ejjubi i Ričard Lavlje Srce
Osamdeset osam godina nakon što su ga osvojili krstaši, Salahuddin Ejjubi oslobodio je Jerusalem. To je krstaše potaknulo da krenu u Treći krstaški rat, u kojem je učestvovao i engleski kralj Ričard Lavlje Srce. Na karticama u nastavku saznaj više o njima.
Uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika I Barbarossu, vodio je Treći krstaški rat (1189–1192) koji je završio neuspjehom. Nakon cijele godine pregovaranja u Ramli, sa Salahuddinom Ejjubijem postignut je sporazum o primirju, a Ričard se bez ključeva Jerusalema 1192. godine vratio u Evropu.
Oslobodio je Jerusalem od krstaša. U srednjovjekovnoj tradiciji, čak i u kršćanskom svijetu, ostao je zapamćen kao uzoran i pravedan vladar. Njegova velikodušnost posebno se iskazala prilikom oslobađanja Jerusalema, kada je njegovim stanovnicima dopustio da mirno napuste grad.
Posljedice krstaških ratova
Krstaši nisu uspjeli ostvariti nijedan svoj cilj. Krstaški pohodi obilježeni su brutalnim nasiljem i pljačkom. Ipak, tokom ovih ratova Evropljani su se upoznali s islamskim svijetom i njegovom kulturom. Zaostavština krstaških ratova su i viteški redovi. Na kartici u nastavku pročitaj više o templarima, a zatim odgovori na pitanja i provjeri šta si do sada naučio/naučila o posljedicama krstaških ratova.
Templari su viteški red osnovan u Jerusalemu 1119. godine. Svrha reda bila je čuvanje svetih mjesta u Palestini. Templari su bili direktno podređeni papi. Kasnije su se raširili po kršćanskom svijetu i stekli velike posjede te utjecali na politički život. Papa Klement V ukinuo je 1312. templarski red, ali su se od 1705. godine templari mogli ponovo organizirati kao laičko-viteški red.
Akka, grad na obali Sredozemnog mora u zaljevu Haifa, posljednje uporište krstaša, nakon čijeg gubitka su završeni krstaški ratovi.
Božija vojska
U srednjem vijeku, a posebno u vrijeme krstaških ratova, Evropljani su sve Arape i druge islamizirane narode Sredozemlja pogrdno nazivali (u značenju: inovjerci, paganski, tuđi, strani, stari, crni, tamni) Krstaši su sebe često nazivali Božijom vojskom. Za kraj, pogledaj rekonstrukciju borbe krstaša s muslimanskim vojnikom.