Južnoslavenske države u srednjem vijeku

Najstarija država Južnih Slavena bila je Karantanija, koja je u osmom stoljeću došla pod vlast Franaka. U ranom feudalizmu formirana je Primorska ili Dalmatinska Hrvatska. Hrvatska je dostigla vrhunac u vrijeme kralja Tomislava. Pactom conventom Hrvatska je priznala vlast ugarskih kraljeva 1102. godine. Ranofeudalna Srbija zvala se Raška. Raška je priznala vlast Bizantije. Ranofeudalna crnogorska država zvala se Duklja, a od 11. stoljeća Zeta. U vrijeme Samuila formirana je makedonska država koju je pokorila Bizantija u 11. stoljeću.

Preci današnjih Slovenaca naselili su područje oko gornjeg toka rijeke Drave i Mure do obala Jadranskog mora. Država je nazvana Karantanija i predstavlja najstariju državu Južnih Slavena.

Hrvatska plemena su u sedmom stoljeću formirala državu koja se zvala Primorska ili Dalmatinska Hrvatska. Hrvatska država bila je u usponu u vrijeme kralja Tomislava, koji je proširio njezine granice. Pactom conventom Hrvatska je priznala vlast ugraskih kraljeva 1102. godine i tako je nastala Ugarsko–Hrvatska državna zajednica.

Ranofeudalna srpska država zvala se Raška, po nazivu srednjovjekovnog  grada Ras.

Crna Gora se do kraja 10. stoljeća zvala Duklja, a u 11. stoljeću javlja se i drugi naziv – Zeta.

Nad Makedoncima su vlast uspostavljale Bizantija i Bugarska. Makedonci, pod vođstvom Samuila, digli su ustanak protiv bizantijske vlasti. Osnovana je makedonska država, a Samuilo se proglasio carem.