Muzički klasicizam

Sonata za klavir f-mol

(op. 2. br. 1, I stav)

Poslušaj prvi stav klavirske sonate koja ima sonatni oblik. Posebnu pažnju obrati na izlaganje dviju suprotstavljenih, karakterno različitih tema.

Pokušaj uz pomoć nastavnika/nastavnice uočiti dijelove ovog stava sonate.

Oda radosti

(četvrti stav iz IX simfonije)

Vjerovatno znaš da je Oda radosti izabrana za službenu himnu Evropske unije. Kakva je njezina poruka i kakav dojam na tebe ostavlja ova muzika?

Sada možeš naučiti i pjevati ovu lijepu melodiju.

Prisjetimo se

Motiv je u muzici najmanja ritmičko-melodijska cjelina. Dužina mu je od jedan do dva takta. 

Fraza ili dvotakt ujedno je najmanji dio kompozicije koji je melodijski i metrički zaokružen. Muzička rečenica je oblik ili muzička misao od četiri takta (mala rečenica) ili osam taktova (velika rečenica) koja ima zvršetak ili kadencu. 

Muzički period sastavljen je od dvije slične rečenice, s tim da im se završeci razlikuju. Prva završava manje uvjerljivim a druga uvjerljivim završetkom (kadencom). 

Mali period od osam taktova sastavljen je od dvije male rečenice (4+4), a veliki sa šesnaest taktova od dvije velike rečenice (8+8). 

Dvodijelna pjesma sastoji se od dva dijela (rečenice ili periodi). Drugi dio djelimično je tematski različit od prvog. Shematski se može prikazati kao a b.

Trodijelna pjesma je čest muzički oblik, pogotovo u dječijoj muzici. Sastoji se od tri dijela, najčešće tri muzička perioda ili rečenice. Prvi i treći dio su uglavnom iste tematske građe, a srednji se malo razlikuje. Shematski se može prikazati kao a b a.

Prijelazni oblik između dvodijelne i trodijelne pjesme je po strukturi dvodijelan (dvije jednake cjeline), ali po tematskom sadržaju trodijelan. Zbog toga što poslije kontrastirajućeg b dijela ima ponavljanje (reprizu) druge rečenice iz prvog dijela. Shema je a a1 b a1.

Sonata je naziv za cikličnu, višestavačnu instrumentalnu kompoziciju pisanu za jedan ili, rjeđe, dva instrumenta. Obično ima tri do četiri stava.
Sonatinom se označava mala sonata skromnijeg muzičkog sadržaja i obima. 

Uobičajeni stavovi klasične sonate su: 
I brzi stav (allegro) koji ima sonatni oblik,
II lagani stav (andante, adagio), može imati oblik složene trodijelne pjesme, laganog ronda i sl., 
III brzi stav (finale) može biti rondo, tema s varijacijama i sl.

Simfonija je također ciklična, višestavačna kompozicija koju izvodi orkestar. Rađena je po formalnom planu (obliku) sonate. Ako ima četiri stava, raspored je: brz, lagan, menuet ili skerco i brz. Međutim, simfonija u romantizmu često odstupa po građi i po broju stavova od navedene klasične simfonije.

O muzičkom klasicizmu

U ovom periodu stvarana su klasična djela neprolazne vrijednosti čije su karakteristike ujednačenost, simetričnost i sklad. U književnosti naznačajniji predstavnici su: Johann Wolfgang von Goethe (Volfgang fon Gete, 1749–1832) i Friedrich Schiller (Fridrih Šiler, 1759–1805). Na polju muzike u tom periodu (1750–1820) Beč je bio evropski muzički centar, pa je to vrijeme u muzici i označeno kao bečki muzički klasicizam.
Obilježila su ga tri velika kompozitora: Joseph Haydn (Jozef Hajdn, 1732–1809), Wolfgang Amadeus Mozart (Volfgang Amadeus Mocart, 1756–1791) i Ludwig van Beethoven (Ludvig van Betoven, 1770–1827).
Umjesto baroknog polifonog stila komponiranja, prelazi se na homofoni stil. Tu se sada ističe vodeći glas – melodija, dok ostali imaju ulogu harmonijske pratnje. Muzičko stvaralaštvo najčešće krakteriziraju sljedeće forme (oblici): sonate, simfonije, gudački kvarteti, koncerti, opere i solo pjesme.

O kompozitoru

Ludwig van Beethoven (1770–1827, Bonn na Rajni), njemački je kompozitor i zasigurno jedan od najvećih muzičkih stvaralaca. Predstavnik je muzičkog klasicizma, iako je njegovo posljednje stvaralaštvo poprimalo neka obilježja dolazećeg novog muzičkog stila romantizma. Preživio je vrlo teško djetinjstvo. Njegov život postaje još teži kada počinje gubiti sluh. Beethoven je genijalan kompozitor koji se prvi proglasio slobodnim umjetnikom. Njegovo stvaralaštvo dobrim dijelom je pod utjecajem Francuske revolucije. Mnogo je putovao, a za vrijeme boravka u Beču upoznaje i Mozarta. U Beču uz velike počasti ostaje do kraja života. Od najznačajnijih djela treba izdvojiti njegove simfonije, napisao ih je devet i svaka je za sebe maestralna.
Od ostalih djela treba istaći 32 klavirske sonate, 16 gudačkih kvarteta, ciklus pjesama Dalekoj dragoj, jednu operu Fidelio i dr.

Više o Beethovenu možeš pročitati ovdje.

Beethoven o sebi

Od djetinjstva bila mi je najveća sreća i radost raditi za dobro drugih.

Beethoven

Za znatiželjne

Pogledaj videozapis i saznaj više o Beethovenovu životu.

Muzički klasicizam

Sonata za klavir
f-mol

(op. 2. br. 1, I stav)

Poslušaj prvi stav klavirske sonate koja ima sonatni oblik. Posebnu pažnju obrati na izlaganje dviju suprotstavljenih, karakterno različitih tema.

Pokušaj uz pomoć nastavnika/nastavnice uočiti dijelove ovog stava sonate.

Prati njegovu dalju pojavu. Šta se s njim događa?

Kod svakog njegova javljanja digni ruku.

Oda radosti

(četvrti stav iz IX simfonije)

Vjerovatno znaš da je Oda radosti izabrana za službenu himnu Evropske unije. Kakva je njezina poruka i kakav dojam na tebe ostavlja ova muzika?

Sada možeš naučiti i pjevati ovu lijepu melodiju.

Prisjetimo se

Motiv je u muzici najmanja ritmičko-melodijska cjelina. Dužina mu je od jedan do dva takta. 

Fraza ili dvotakt ujedno je najmanji dio kompozicije koji je melodijski i metrički zaokružen. Muzička rečenica je oblik ili muzička misao od četiri takta (mala rečenica) ili osam taktova (velika rečenica) koja ima zvršetak ili kadencu. 

Muzički period sastavljen je od dvije slične rečenice, s tim da im se završeci razlikuju. Prva završava manje uvjerljivim a druga uvjerljivim završetkom (kadencom). 

Mali period od osam taktova sastavljen je od dvije male rečenice (4+4), a veliki sa šesnaest taktova od dvije velike rečenice (8+8). 

Dvodijelna pjesma sastoji se od dva dijela (rečenice ili periodi). Drugi dio djelimično je tematski različit od prvog. Shematski se može prikazati kao a b.

Trodijelna pjesma je čest muzički oblik, pogotovo u dječijoj muzici. Sastoji se od tri dijela, najčešće tri muzička perioda ili rečenice. Prvi i treći dio su uglavnom iste tematske građe, a srednji se malo razlikuje. Shematski se može prikazati kao a b a.

Prijelazni oblik između dvodijelne i trodijelne pjesme je po strukturi dvodijelan (dvije jednake cjeline), ali po tematskom sadržaju trodijelan. Zbog toga što poslije kontrastirajućeg b dijela ima ponavljanje (reprizu) druge rečenice iz prvog dijela. Shema je a a1 b a1.

Sonata je naziv za cikličnu, višestavačnu instrumentalnu kompoziciju pisanu za jedan ili, rjeđe, dva instrumenta. Obično ima tri do četiri stava.
Sonatinom se označava mala sonata skromnijeg muzičkog sadržaja i obima. 

Simfonija je također ciklična, višestavačna kompozicija koju izvodi orkestar. Rađena je po formalnom planu (obliku) sonate. Ako ima četiri stava, raspored je: brz, lagan, menuet ili skerco i brz. Međutim, simfonija u romantizmu često odstupa po građi i po broju stavova od navedene klasične simfonije.

O muzičkom klasicizmu

U ovom periodu stvarana su klasična djela neprolazne vrijednosti čije su karakteristike ujednačenost, simetričnost i sklad. U književnosti naznačajniji predstavnici su: Johann Wolfgang von Goethe (Volfgang fon Gete, 1749–1832) i Friedrich Schiller (Fridrih Šiler, 1759–1805). Na polju muzike u tom periodu (1750–1820) Beč je bio evropski muzički centar, pa je to vrijeme u muzici i označeno kao bečki muzički klasicizam.
Obilježila su ga tri velika kompozitora: Joseph Haydn (Jozef Hajdn, 1732–1809), Wolfgang Amadeus Mozart (Volfgang Amadeus Mocart, 1756–1791) i Ludwig van Beethoven (Ludvig van Betoven, 1770–1827).
Umjesto baroknog polifonog stila komponiranja, prelazi se na homofoni stil. Tu se sada ističe vodeći glas – melodija, dok ostali imaju ulogu harmonijske pratnje. Muzičko stvaralaštvo najčešće krakteriziraju sljedeće forme (oblici): sonate, simfonije, gudački kvarteti, koncerti, opere i solo pjesme.

Uobičajeni stavovi klasične sonate su: 
I brzi stav (allegro) koji ima sonatni oblik,
II lagani stav (andante, adagio), može imati oblik složene trodijelne pjesme, laganog ronda i sl., 
III brzi stav (finale) može biti rondo, tema s varijacijama i sl.

O kompozitoru

Ludwig van Beethoven (1770–1827, Bonn na Rajni), njemački je kompozitor i zasigurno jedan od najvećih muzičkih stvaralaca. Predstavnik je muzičkog klasicizma, iako je njegovo posljednje stvaralaštvo poprimalo neka obilježja dolazećeg novog muzičkog stila romantizma. Preživio je vrlo teško djetinjstvo. Njegov život postaje još teži kada počinje gubiti sluh. Beethoven je genijalan kompozitor koji se prvi proglasio slobodnim umjetnikom. Njegovo stvaralaštvo dobrim dijelom je pod utjecajem Francuske revolucije. Mnogo je putovao, a za vrijeme boravka u Beču upoznaje i Mozarta. U Beču uz velike počasti ostaje do kraja života. Od najznačajnijih djela treba izdvojiti njegove simfonije, napisao ih je devet i svaka je za sebe maestralna.
Od ostalih djela treba istaći 32 klavirske sonate, 16 gudačkih kvarteta, ciklus pjesama Dalekoj dragoj, jednu operu Fidelio i dr.

Više o Beethovenu možeš pročitati ovdje.

Beethoven o sebi

Od djetinjstva bila mi je najveća sreća i radost raditi za dobro drugih.

Beethoven

Za znatiželjne

Pogledaj videozapis i saznaj više o Beethovenovu životu.