Klavirska sonata, C-dur; Klavirska sonata, D-dur
Sonata, C-dur
KV 545, Facile, I stav
Klavirska sonata, D-dur
Hob. XVI/37, I stav
Navedene dvije klavirske sonate Volfganga Amadeusa Mocarta i Jozefa Hajdna tipične su za muzički klasicizam. Tokom slušanja prati notne zapise njihovih prvih tema.
ZAPAMTIMO
Sonata u današnjem značenju ustalila se u vrijeme bečkih klasičara. To je ciklična (višestavačna) kompozicija sastavljena od tri ili četiri stava. Prvi i posljednji stav su u brzom tempu. Prvi stav ima sonatni oblik koji se sastoji od ekspozicije, razvojnog dijela i reprize. Sonata je pisana za solistički instrument, najčešće za klavir.
Tema je sastavni dio ekspozicije. Imamo prvu i drugu temu koje spaja most (prijelazni dio). Prva tema se najčešće odlikuje energičnim i dramskim karakterom, dok je druga mirnija i raspjevana.
Muzički klasicizam je stilski pravac ili razdoblje od druge polovine 18. pa do početka 19. stoljeća. Uz ostale, obilježila su ga tri velika kompozitora: Jozef Hajdn, Volfgang Amadeus Mocart i Ludvig van Betoven. U muzičkom klasicizmu forme kakve su sonata, gudački kvartet, simfonija i koncert doživjele su vrhunac. Tome je doprinio i razvoj muzičkih instrumenata. Za razliku od baroknog polifonog stila, u klasici je dominantan homofoni muzički stil. U isto vrijeme, u periodu muzičkog klasicizma cvjeta i opera.
O kompozitorima
Volfgang Amadeus Mocart (1756–1791), veliki austrijski kompozitor, rođen je u Salzburgu. Jedan je od predstavnika bečke klasike. Komponirati je počeo još kao dječak, a sa 12 godina piše prvu operu, zbog čega su ga i nazvali "čudom od djeteta". Otac ga je vodio na mnoga putovanja po evropskim gradovima. Tokom kratkog života pisao je raznovrsna muzička djela: simfonije, koncerte, opere, sonate za pojedine instrumente i sl. Od najčešće izvođenih izdvajaju se opera Čarobna frula, klavirski sonatni stav Turski marš i orkestarska kompozicija Mala noćna muzika.
Posjeti Mocartovu rodnu kuću kuću u Salzburgu.
Jozef Hajdn (1732–1809), austrijski kompozitor, smatra se jednim od najvećih inovatora u instrumentalnoj muzici. Zajedno s Mocartom i Betovenom, tipični je predstavnik bečkih klasičara. Odmalena se bavio muzikom svirajući violinu i klavir, a kasnije i pjevao u Horu bečkih dječaka. Veći dio života proveo je na kneževskom dvoru u Ajnštadtu vodeći orkestar, pa je za ovaj sastav napisao najveći broj djela. Osim simfonija, napisao je i koncerte za različite instrumente, oratorije, gudačke kvartete, klavirske sonate i dr.
Pogledaj dvorac Esterhazy u kojem je živio i stvarao Jozef Hajdn.