Versajski mirovni ugovor i Društvo naroda
Naučili smo
Nakon poraza Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu, u francuskom gradu Versaju (Versailles) 1919. godine potpisan je mirovni ugovor između Njemačke i sila Antante. Na je dominiralo Vijeće četverice (Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Italija). Njemačka je morala priznati krivicu za rat, a nametnuto joj je i niz drugih teških obaveza (ratna odšteta, reparacije, oduzimanje kolonija). Prvi dio mirovnog instrumenta sadržavao je odredbe o osnivanju Društva naroda.
Versajski mir
Versajski mirovni ugovor nosio je obilježja jednostrano nametnutog mira i bio je ultimativno predložen Njemačkoj. Na kraju ga je potpisalo 26 država. U pitanjima koja slijede provjeri šta si do sada naučila/naučio o Versajskom ugovoru.
Mirovni ugovori
Zemlje pobjednice su tokom 1919. i 1920. godine zaključile mirovne ugovore i s Austrijom, Bugarskom, Mađarskom i Osmanskim Carstvom. Svi su ovi ugovori za poražene države bili vrlo nepovoljni, ali je onaj Versajski potpisan s Njemačkom bio posebno proturječan i poticao je na nove sukobe. Njemačka je morala priznati da je glavni krivac za Prvi svjetski rat nakon čega je kažnjena nizom mjera koje je morala ispoštovati. Okreni karticu i podsjeti se na te mjere.
- Njemačka je morala vratiti pokrajine Alzas i Loren Francuskoj;
- morala je vratiti neke pokrajine i gradove Danskoj, Belgiji, Poljskoj i Čehoslovačkoj;
- oduzete su joj sve kolonije;
- zabranjeno joj je ujedinjenje s Austrijom;
- broj njezinih vojnika ograničen je na 100.000;
- zabranjen joj je izvoz i uvoz oružja;
- nije mogla imati podmornice i vojne avione;
- u roku od 30 godina morala je isplatiti veliku ratnu odštetu.
Društvo naroda
Društvo naroda (Liga naroda) osnovano je na poticaj američkog predsjednika Vudra Vilsona (Woodrow Wilson). Još dok je trajao rat, on je Američkom kongresu izložio plan u 14 tačaka kojima bi se uspostavio međunarodni sistem kojim bi se postigao trajan mir. Okreni karticu i saznaj za šta se zalagao Vilson, a zatim odgovori na pitanja.
Vilson se zalagao za:
- slobodnu plovidbu morima;
- ukidanje tajnih ugovora;
- ukidanje carinskih barijera;
- smanjenje naoružanja;
- pravo naroda na samoopredjeljenje;
- uspostavljanje međunarodne organizacije koja bi malim i velikim državama garantirala nezavisnost i cjelovitost.
Nada u svjetski mir
Društvo naroda u početku je imalo 42 članice, ali se taj broj tokom vremena povećao na 63. Uoči Drugog svjetskog rata Japan, Njemačka i Italija otkazale su članstvo u Društvu, a SSSR je iz njega isključen 1939. godine. Iz članstva su istupile i neke latinskoameričke države, dok su neke evropske države proglasile neutralnost (Švicarska, Belgija). Iako je faktički prestalo postojati još prije Drugog svjetskog rata, Društvo naroda formalno je prestalo postojati tek 1946. godine. Na interaktivnoj karti pogledaj kako je tekao proces članstva i istupanja zemalja iz Društva naroda.
Šta misliš, hoće li Društvo naroda uspjeti da zaustavi sukobe i krize u svijetu?