Međunarodni odnosi nakon Drugog svjetskog rata
Naučili smo
Ujedinjeni narodi (UN) su organizacija osnovana 24. oktobra 1945. godine. Glavni zadatak UN-a je očuvanje mira i sigurnosti u svijetu. Sjedište UN-a je u Njujorku. Svijet se nakon Drugog svjetskog rata podijelio na zemlje Zapadnog bloka i zemlje Istočnog bloka. Hladni rat je predstavljao napeto stanje između SAD-a i SSSR-a i njihovih saveznica. Sjevernoatlantski savez ili NATO osnovan je 1949. godine, a Varšavski savez 1955. godine.
Ujedinjeni narodi
Iz udžbenika si saznala/saznao da je nakon najvećeg oružanog sukoba u historiji čovječanstva formirana međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi, čija je glavna zadaća očuvanje svjetskog mira i razvijanje prijateljskih odnosa među državama. Odgovori na pitanja u nastavku i provjeri šta znaš o nastanku ove organizacije.
Glavna tijela Ujedinjenih naroda
Misiju očuvanja svjetskog mira Ujedinjeni narodi vrše putem šest tijela, ali i niza agencija i organizacija. Pogledaj strukturu ove organizacije i još jednom se podsjeti kako ona funkcionira.
Razmisli: jesu li Ujedinjeni narodi od svog postojanja do danas uspjeli riješiti neku krizu u svijetu i zaustaviti sukobe?
Blokovska podjela svijeta
Nakon Drugog svjetskog rata, socijalistički Sovjetski Savez okupio je zemlje Istočne Evrope, a oko Sjedinjenih Američkih Država počele su se okupljati zemlje s kapitalističkim društvenim uređenjem. Ova dva poretka umnogome se međusobno razlikuju. U zadatku koji slijedi pravilno razvrstaj osnovna obilježja socijalističkog i kapitalističkog sistema.
Maršalov plan
Američki predsjednik Hari Truman evropskim je zemljama ponudio program pomoću kojeg bi one stabilizirale svoje društvo i izašle iz krize. Program je nazvan "Maršalov plan" i ponuđen je evropskim državama 1947. godine. Ovaj program odbio je SSSR i sve zemlje okupljene oko SSSR-a. Okreni kartice u nastavku i saznaj više o tome.
Puno ime mu je George Catlett Marshall, Jr. Bio je američki general i političar. Kao državni sekretar, pomogao je u kreiranju američkog plana za poslijeratnu obnovu Evrope, danas poznatog kao "Maršalov plan". Zbog toga plana je 1953. godine dobio Nobelovu nagradu za mir.
Evropski program obnove ili "Maršalov plan" je program američke i kanadske pomoći za oporavak Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Donesen je 1947. godine, a je sadržavao je program pomoći u isporuci dobara (hrane, poljoprivrednih oruđa itd.) i zajmova kojima su finansirani projekti javnih radova. Znatno je pridonio privrednom oporavku i razvoju zapadnoevropskih država nakon Drugog svjetskog rata.
Hladni rat
Nakon završetka Drugog svjetskog rata ponovo je došlo do podjele svijeta. U Istočnoj Evropi, pod utjecajem Sovjetskog Saveza, došlo je do uspostavljanja socijalističkog režima, a kapitalističke zemlje okupile su se oko Sjedinjenih Američkih Država. Riješi zadatke u nastavku i provjeri šta znaš o blokovskoj podjeli svijeta nakon Drugog svjetskog rata.
NATO i Varšavski savez
Za kraj, okreni kartice i saznaj više o NATO-u i Varšavskom savezu.
Sjevernoatlantski savez ili NATO je vojno-politički savez sjevernoameričkih i evropskih država osnovan 4. aprila 1949. u Vašingtonu. Njegovo osnivanje bilo je sastavni dio blokovske podjele svijeta koja je nastupila nakon Drugog svjetskog rata (hladni rat). Nakon raspada Sovjetskog Saveza NATO se proširio i na zemlje srednje i istočne Evrope. NATO ima civilni i vojni sastav, a sjedište mu je u Belgiji. Od 1992. NATO je nadzorom zračnog i pomorskog saobraćaja pomagao mirovnu operaciju UN-a u Bosni i Hercegovini. Prve borbene operacije izveo je 1994. i 1995. u BiH (zračni napadi na položaje srpskih snaga kraj Goražda, a zatim i Sarajeva, u okviru mirovne operacije UN-a) i 1999. u SR Jugoslaviji (zračni i raketni napadi na strateške ciljeve povodom sukoba na Kosovu). Mirovne operacije NATO je uz podršku UN-a preuzeo u BiH (1995–2004), na Kosovu (od 1999) i u Makedoniji (2001–2003).
Varšavski savez je vojno-politička organizacija više evropskih komunističkih država koja je djelovala u od 1955. do 1991. godine s ciljem odbrambene i sigurnosne saradnje. Proizašao je iz Ugovora o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći, koji je potpisan u Varšavi 14. maja 1955. Osnivači su bili SSSR kao inicijator, te Albanija, Bugarska, Čehoslovačka, DR Njemačka, Mađarska, Poljska i Rumunija (od 1961. Albanija nije učestvovala u radu Varšavskog saveza). Savez je bio sklopljen na 20 godina, a produžavan je na sljedećih 10 godina ako nije bilo najavljeno eventualno istupanje pojedine članice. Sklapanje Varšavskog ugovora uslijedilo je nakon pristupanja SR Njemačke NATO-u, a olakšalo je raspoređivanje sovjetske vojske u većini država članica. Potkraj 1980-ih godina političke promjene u SSSR-u olakšale su proces demokratizacije u nizu evropskih komunističkih država pa je došlo do raspuštanja Varšavskog saveza.