Raspad SFRJ
i međunarodno priznanje Bosne
i Hercegovine
Naučili smo
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija osamdesetih je godina dvadesetog stoljeća ušla u privrednu krizu koja je dovela do pada životnog standarda stanovništva. S krizom su jačale i međunacionalna tenzije. Raspad SFRJ počeo je u januaru 1990. godine kada su sjednicu 14. vanrednog kongresa Saveza komunista Jugoslavije napustili slovenski, a zatim i hrvatski komunisti. Na za nezavisnost održanom 29. februara i 1. marta 1992. građani su se izjasnili za samostalnu, suverenu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu. Šestog aprila 1992. Bosna i Hercegovina je od Evropske zajednice međunarodno priznata kao samostalna država, a u Organizaciju ujedinjenih naroda (OUN) primljena je 22. maja 1992. godine.
Disolucija SFRJ
Druga Jugoslavija propala je iz nekoliko razloga. Jedan od njih jest taj što je socijalizam propao kao svjetski proces. Prije raspada SFRJ Srbija je ukinula autonomiju Kosovu i Vojvodini, sebi podredila vođstvo Crne Gore, a posljednji kongres SKJ-a simbolički je označio početak raspada države. Odgovori na pitanja i provjeri šta znaš o disoluciji (razdvajanje, raspad) SFRJ.
Najava rata
Srbijanski političar Slobodan Milošević predvodio je agresiju na susjedne republike i izazvao konačni raspad Jugoslavije, rat i masovne zločine nad civilnim stanovništvom u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Na Vidovdan 2001. godine izručen je Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal) pred kojim je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Hrvatskoj. Bilo je to dvanaest godina nakon njegovog govora na Gazimestanu kojim je najavio rat u Jugoslaviji.
Razmisli: zašto je Slobodan Milošević bio za Jugoslavije?
Jugoslavenska narodna armija
Iako je Jugoslavenska narodna armija (JNA) svoje začetke imala u partizanskim odredima i bila narodna vojska, u raspadu Jugoslavije priklonila se Srbiji te sudjelovala u napadu na Sloveniju i u agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Snage povučene iz Slovenije i Hrvatske, JNA je rasporedila uglavnom u Bosni i Hercegovini i na srpskim pobunjeničkim područjima u Hrvatskoj. Jugoslavenska narodna armija je 1992. preimenovana i preustrojena; u Bosni i Hercegovini je postala Vojska Republike srpske, a u SR Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora) Vojska Jugoslavije. Iz Makedonije se JNA sporazumno povukla u martu 1992. U galeriji pogledaj fotografije razaranja koja je JNA počinila u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.
Nezavisna Bosna i Hercegovina
Iz udžbenika historije saznala/saznao si da je nakon odluke Skupštine RBiH uslijedio referendum na kojem je dvije trećine bh. građana podržalo nezavisnost zemlje. Okreni karticu i saznaj više o prvom predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, a zatim odgovori na pitanja i provjeri šta znaš o putu Bosne i Hercegovine prema nezavisnosti.
Alija Izetbegović (1925–2003) bio je bosanskohercegovački političar i pravnik.
Na prvim višestranačkim izborima 1990. godine izabran je za predsjednika Predsjedništva tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a 1992. godine postao je prvi predsjednik Predsjedništva nezavisne, međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. Nastojao je izbjeći raspad Jugoslavije i rat. Po proglašenju nezavisnosti zauzimao se za cjelovitu i multietničku Bosnu i Hercegovinu. Učestvovao je u svim mirovnim pregovorima tokom 1990-ih čiji je cilj bio zaustaviti rat u Bosni
i Hercegovini. Autor je više knjiga, a najpoznatije su Islam između Istoka i Zapada i Sjećanja: autobiografski zapis.
Prijetnja nestankom
Skupština Bosne i Hercegovine je 15. oktobra 1991. donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Odlučeno je da se predstavnici BiH povuku iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Odlučeno je i da se regruti i rezervni sastav neće slati u JNA, mobilizirani su rezervni odredi Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine i upućeni prema granici kako bi se spriječili eventualni sukobi i napadi na Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine. Dan ranije, 14. oktobra, Radovan Karadžić je u Skupštini BiH zlokobno zaprijetio nestankom cijelog jednog naroda i najavio krvoproliće. U nastavku poslušaj njegov govor.