Strip je vrsta umjetnost koja oblikuje priču tako što povezuje nizove sličica (crteža) i tekst. Strip je priča ispričana slikama u nizu; uz slike su tekstovi u oblačićima, koji iskazuju misli, govor ili osjećanja likova. Pojedinačne sličice u stripu zovemo stripovski kvadrat; svaki kvadrat prikazuje jedan trenutak radnje. Kvadrati se slažu jedan do drugoga u niz ili traku (engl. strip). Kvadrati prikazuju važne trenutke u radnji, a ostatak razumijevanja priče prepušta se mašti čitaoca.  

Tekst u stripu može stajati i izvan oblačića i tada donosi kratku obavijesti o radnji; radnja je temelj stripa. Ima stripova koji ne sadrže tekst, što znači da priču pričaju sličice međusobno povezane radnjom koju čitalac sam prepoznaje. Zahvaljujući svojoj mašti, čitalac može zamisliti da se radnja zbiva i da sličice prikazuju vremenski slijed u kojem se radnja odvija.

Oblačići ili filakteri neizostavni su elementi stripa. Mjesto oblačića u kadru govori o redoslijedu odvijanja razgovora među likovima, odnosno ko od likova govori prvi; najprije se čita tekst koji stoji u najvišem oblačiću (odozgo prema dolje), zatim onaj koji je na lijevoj strani sličice (s lijeva nadesno) i tako redom. Oblačići služe i za to da iz njihova oblika čitalac sazna ne samo šta likovi izgovaraju, nego i kako izgovaraju tekst: jesu li ljuti, jesu li preplašeni ili samo razmišljaju...

S obzirom na to da strip nema zvuk, autori stripa pokušavaju vizuelno dočarati zvukove, naprimjer glasove ljudi i životinja, zvukove mašina, vozila, predmeta, prirodnih pojava, različitih šumova, muzike itd. To se postiže upotrebom onomatopeja koje su postale karakteristično svojstvo stripova. Česte onomatopeja u stripu su riječi: pljus, tras, bum, zzz, puf, mljac i sl. Zbog velikog utjecaja engleskog jezika na naš jezik, imamo i onomatopeje nastale od engleskih riječi, naprimjer: boom, bang, click, crack, pow, wow, zoom, ring, smash i dr.

Strip i film povezuju slični pripovijedni i slikovni oblici. Strip je spoj slike i riječi, film je spoj slike i zvuka. U stripu su prizori statični, oni tek nagovještavaju kretanje, a film je satkan od kretanja.

Najveća sličnost stripa i filma jeste stripovski kvadrat. On u pojedinačnoj slici prikazuje prostor i likove u stripovskom planu kao i filmski kadar. Stripovski plan može biti opći, krupni, srednji i detaljni. Stripovski monolozi i dijalozi sažeti su i izražajni isto kao i filmski.

Mnogi stripovi, baš kao i filmovi, nastaju prema književnim tekstovima; također, neki autori sami stvaraju priče pogodne za ilustraciju stripom, kao što scenaristi pišu scenarije za film.

U nastavku pogledaj muzički spot u kojem je kreativno upotrijebljen strip i njegovi elementi za pričanje muzičke priče. U spotu ćeš vidjeti kadar, oblačiće s govorom ili razmišljanjem, opisni tekst, onomatopeje... Spot je odličan primjer funkcioniranja različitih vidova umjetnosti.