Sva godišnja doba zajedno čine godinu. Godina se dijeli na mjesece, a mjeseci na dane. Vrijeme u svijetu računa se po službenom kalendaru koji je izradio papa Grgur XIII i koji se zove gregorijanski kalendar. Historičari su proteklo vrijeme podijelili na nekoliko jedinica: deceniju, stoljeće, milenij, eru.

Narodi u prošlosti vrijeme su računali od nekog značajnog ili pak izmišljenog događaja. Podijelili su ga na staru i novu eru. Stara era je razdoblje prije rođenja Isusa Krista i skraćeno se označava st. e. Nova era je razdoblje poslije njegova rođenja, a skraćeno se označava n. e.

Današnji kalendar nastao je u 16. stoljeću. Okreni karticu i pročitaj više o tome, a zatim odgovori na pitanja i provjeri šta si do sada naučila/naučio o računanju vremena.

Da bi se ljudi lakše snalazili u vremenu, historičari su proteklo vrijeme podijelili na nekoliko vremenskih jedinica: deceniju ili desetljeće, vijek ili stoljeće, milenij ili tisućljeće. Riješi zadatak koji slijedi i provjeri znaš li koliko traje svako od ovih razdoblja.

Godine u staroj eri računaju se od većih prema manjim, a u novoj eri od manjih prema većim. Naprimjer, ako se neka osoba rodila 249. godine pr. n. e., a živjela je 42 godine, ta osoba je umrla 207. godine pr. n. e. u trećem stoljeću stare ere u prvom mileniju.

A sada pokušaj uraditi zadatak ti!

I za kraju, uz pomoć 3D prikaza saznaj kako sunčani sat pokazuje položaj sunca na nebu. Sunčani sat jedan je od prvih satova koje su ljudi koristili. Sjena pokazivača prikazuje koliko je sati. Pomjeranjem Zemaljske kugle u odnosu na Sunce vidjećeš na kojem principu radi sunčani sat.