Antičke olimpijske igre obuhvatale su seriju atletskih takmičenja među različitim gradovima-državama stare Grčke. Počele su 776. pr. Kr. u Olimpiji u Grčkoj i održavale se do 393. Prema legendama, grčke državice su prekidale međusobna neprijateljstva za vrijeme igara. Olimpijske su igre imale i velik vjerski značaj; održavane su u slavu vrhovnog boga Zeusa kojemu je podignut veliki kip u Olimpiji. Broj disciplina ubrzo je narastao do dvadesetak, a same igre održavale se se nekoliko dana.
Olimpijski su pobjednici uskoro postali osobe sveopćeg poštovanja. Prilikom njihova povratka u rodni grad, ako je trebalo, rušeni su dijelovi gradskih bedema da bi s pratnjom mogli ući, a bili bi ovjekovječeni i kroz pjesme, predaje i u njihovu čast podizani su kipovi. Njihovi uspjesi su i materijalno nagrađivani (raznorazne beneficije, oslobađanje od poreza itd). Ustalio se ritam održavanja igara – svake četiri godine, a vrijeme između prošlih i budućih igara nazvano je olimpijadom. Stari su Grci ta razdoblja (olimpijade) primjenjivali i kao jednu od metoda brojanja godina.