HISTORIJA 6

Historija je nauka koja proučava prošlost ljudskog društva od najstarijih vremena do danas. U ovom poglavlju naučit ćeš kako se dijele historijski izvori, a kako prošlost ljudskog društva, te značenje pojmova: stara i nova era, decenija, stoljeće, milenij, godina... Saznat ćeš i kako se računaju godine u staroj, a kako u novoj eri.

Upoznat ćeš se sa životom i vjerovanjima ljudi u prethistoriji, s otkrićima koja su doprinijela razvoju ljudskog društva, s umjetnošću toga doba. Animizam, totemizam, matrijarhat, patrijarhat, rodovsko i klasno društvo, neki su od pojmova o kojima ćeš učiti. Saznat ćeš i koja su najpoznatija prethistorijska nalazišta u Bosni i Hercegovini.

Egipatska država je nastala u dolini rijeke Nil smještenoj između Libijske i Arapske pustinje. Rijeka Nil je za Egipćane imala veliki značaj, te su je poštovali kao neko božanstvo. Egipćani su vjerovali u više bogova. Vrhovno božanstvo bio je bog Sunca - Amon Ra. Prvo egipatsko pismo bilo je slikovno - hijeroglifi. O faraonima i vladarima Egipta i ćime su se sve bavili egipćani naučićeš u ovom poglavlju. Zemlja između Tigrisa i Eufrata zvala se Mezopotamija i bila je podijeljena na tri dijela: Sumer, Akad i Asiriju. S Babilonskim Carstvom i čuvenom Babilonskom kulom upoznat ćeš se u također u ovom poglavlju. Kreta i Fenikija su dvije civilizacije koje su odigrale najznačajniju posredničku ulogu između Istoka i Zapada. O najznačajnijoj kulturnoj tekovini Feničana saznaćeš u ovom poglavlju.

Sistematizacija gradiva - I polugodište

Grčka obuhvata južni dio Balkanskog poluotoka, otoke Egejskog i Jonskog mora te zapadnu obalu Male Azije, a četiri glavna grčka plemena bili su Ahajci, Dorci, Jonci i Eolci. Grci su vjerovali u više bogova koje su predstavljali u ljudskom obliku. Vjerovali su da njihovi bogovi žive na planini Olimp. U čast tih bogova održavali su razna sportska takmičenja. Olimpijske igre održavale su se svake četvrte godine u čast boga Zeusa. Atinom su najprije vladali kraljevi, kasnije je uspostavljena aristokratska republika. Stanovništvo se dijelilo na eupatride, demos i robove. U Atini je uspostavljeno državno uređenje koje se naziva robovlasnička demokratija. Suštinu grčkog odgoja najbolje oslikava izreka "zdrav duh u zdravom tijelu". Građanski rat u Grčkoj vođen je između pristalica Atine i pristalica Sparte i nazvan je Peloponeski rat. Najveća ličnost antičkog svijeta bio je Aleksandar Veliki. O njegovim osvajanjima, a i o ostalim bitnim činjenicama o Grčkoj upoznat ćeš se u ovom poglavlju.

U ovom poglavlju naučit ćeš koja plemena su naseljavala Apeninski poluotok i kako je nastao latinski alfabet. Rim je postao republika 509. godine pr. n. e. Udarni dio rimske vojske činila je pješadija, a osnovna jedinica vojske bila je legija. Osvojili su cijeli Apeninski poluotok i učestvovali u punskim ratovima. Od naroda koje su pokorili, Rimljani su preuzeli kulturu i mnoge običaje. Rimljani su vjerovali u više bogova. Agrarne reforme u Rimu pokrenula su braća Grah. Spartak je bio vođa robova koji su poveli veliki ustanak robova. Principat je u Rimu uspostavljen 31. god. st. e. a Oktavijan je dobio počasni naziv August (lat. augustus – svet, posvećen). Pojavom Isusa Krista nastalo je kršćanstvo u prvom st. n. e.  Rimljani su gradili puteve, kanalizaciju, akvadukte, terme, amfiteatre. Prostore naše zemlje u starom vijeku naseljavali su Iliri. Najviše utjecaja na Ilire imali su Grci i Rimljani. Najveća nalazišta rimskih spomenika u našoj zemlji i najpoznatija ilirska božanstva, otkrit ćeš također u ovom poglavlju.