Staljinov obračun s pripadnicima Crvene armije
Staljin se bojao da bi najveća prijetnja njegovoj vlasti mogla doći iz redova Crvene armije. Godine 1937. naredio je hapšenje (kasnije i strijeljanje) vojnog stručnjaka, maršala Tuhačevskog, te mnogih drugih generala optuženih da su plaćenička vojska u službi Njemačke i Japana. Uslijedila je zastrašujuća čistka među oficirima Crvene armije koja je prouzrokovala strijeljanje i deportaciju više od 20.000 ljudi. Tako su vojne snage bile obezglavljene upravo nekoliko godina prije nego je buknuo Drugi svjetski rat, što će imati kobne posljedice za sovjetsku vojsku, koja je bila lišena najstručnijih zapovjednika...
U logorima za prisilni rad bili su koncentrirani milioni političkih protivnika i "klasnih neprijatelja". Logori su bili organizirani po principu gulaga (skraćenica za instituciju čiji se naziv može prevesti kao "središnja administracija korektivnih radnih logora"). Područje s koncentracionim logorima protezalo se od istočne Rusije do Sibira. Deportirani su predstavljali beskrajnu zalihu radne snage zaposlene u okviru tačno određenih planova moskovske birokratije. Bili su pod kontrolom posebnog odjela političke policije. Uvjeti života bili su bijedni, hrana slaba, a smrtnost velika...
Preuzeto i prilagođeno iz: Prvi svjetski rat i poslijeratna Evropa 1914–1936. godine, Jutarnji list