Na Konferenciji u Potsdamu predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza i Velike Britanije dogovorili su da se Njemačka potpuno razoruža, vojne fabrike unište te da se sve nacističke organizacije raspuste. Njemačka je podijeljena na četiri okupacione zone. Holokaust je sistematsko istrebljenje Jevreja i drugih naroda tokom Drugog svjetskog rata koje je provodila nacistička politika. Suđenje ratnim zločincima iz ovoga rata vođeno je u Nirnbergu i Tokiju. U Drugom svjetskom ratu stradalo je blizu 55 miliona ljudi, a oko 35 miliona bilo je ranjeno. 

Sporazumom u Potsdamu saveznici su dogovorili preuzimanje zajedničke odgovornosti, odnosno kontrole nad okupiranom Njemačkom. Odgovori na pitanja i provjeri šta znaš o sporazumu kojim je riješeno pitanje položaja Njemačke nakon Drugog svjetskog rata.

Iz prethodnih nastavnih jedinica naučila/naučio si da je još na Jaltskoj konferenciji postignut sporazum o podjeli Njemačke na četiri okupacione zone. Na interaktivnoj karti u nastavku pogledaj kako je izgledala ta podjela.

Savezničke snage su nakon Drugog svjetskog rata provodile pravne i političke postupke uklanjanja ostataka nacizma i kažnjavanja njegovih vodećih zagovornika. Proces suđenja ratnim zločincima iz Njemačke vođen je u Nirnbergu, a u Tokiju zločincima sa Dalekog istoka. Uz pomoć interaktivnih zadataka ponovi šta znaš o suđenju ratnim zločincima i o denacifikaciji.

Britanski premijer Vinston Čerčil Drugi svjetski rat nazvao je "izlišnim ratom", jer je vjerovao da nikad u ljudskoj povijesti nije bilo rata koji se mogao lakše spriječiti, a koji je umjesto toga gotovo uništio svijet. Drugi svjetski rat obilježili su veliki ljudski gubici. Ako uspješno riješiš zadatak koji slijedi, saznat ćeš koliko je u ovome ratu bilo mobiliziranih, poginulih i ranjenih. Saznat ćeš i koje zemlje su imale najveće žrtve.

Za kraj, klikni na Memorijalni muzej holokausta SAD-a, vodeću svjetsku internetsku agenciju za holokaust i živi spomenik holokaustu, i pogledaj sadržaje koji će ti pomoći da naučiš lekciju o krhkosti slobode, opasnostima od neosnovane mržnje i potrebi i važnosti sprečavanja genocida.