Kraljevina Jugoslavija se u vanjskoj politici najviše oslanjala na saradnju s Francuskom. Na kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića u Marseju je 9. oktobra 1934. godine izvršen atentat. Vlast u Kraljevini Jugoslaviji prešla je u ruke tročlanog namjesništva. Sporazum Cvetković – Maček predstavljao je političku nagodbu sklopljenu na teret Bosne i Hercegovine. Ovim sporazumom formirana je Hrvatska banovina koju su činile dotadašnje banovine Savska i Primorska i trinaest kotara iz Bosne i Hercegovine. 

Diktatura kralja Aleksandra Karađorđevića krvavo je okončana njegovim ubistvom. Odgovori na pitanja u nastavku i provjeri šta znaš o vanjskoj i unutrašnjoj politici Kraljevine Jugoslavije za vrijeme samovlade te o organizatorima i počiniocima atentata u Marseju.

Atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića organizirala je tajna makedonska organizacija VMRO u saradnji s ustaškim pokretom. Okreni karticu i saznaj više o atentatu u Marseju.

Nakon smrti kralja Aleksandra Karađorđevića, umjesto malodobnog prijestolonasljednika, kraljevsku vlast preuzeli su namjesnici, odnosno Aleksandrov bratić Pavle. Sve napetiji međunarodni odnosi i teško stanje u zemlji prisilili su Pavla da pokuša riješiti "hrvatsko pitanje" kako bi smirio stanje u Kraljevini Jugoslaviji. "Hrvatsko pitanje" riješeno je dogovorom hrvatske političke elite i beogradskog dvora na račun Bosne i Hercegovine. Odgovori na pitanja i provjeri šta znaš o Sporazumu Cvetković – Maček i uspostavi Hrvatske banovine.

Uspostavom Hrvatske banovine u Kraljevini Jugoslaviji formirana je zasebna administrativna jedinica sa širokim ovlastima i obilježjima državnosti. Hrvatsku banovinu činile su dotadašnje banovine Savska i Primorska i trinaest kotara iz Bosne i Hercegovine. Na karti pogledaj kojih je trinaest bosanskohercegovačkih kotara ušlo u sastav Hrvatske banovine.