Grčka pod makedonskom vlašću

Građanski rat u Grčkoj vođen je od 431. do 404. godine st. e. između pristalica Atine i pristalica Sparte. Poznat je kao Peloponeski rat. Rat je iscrpio sve grčke polise, što je iskoristila Makedonija koja će pobijediti grčku vojsku u Bici kod Heroneje 338. godine st. e. i staviti Grčku pod svoju vlast. Najveća ličnost antičkog svijeta bio je Aleksandar Makedonski, poznatiji kao Aleksandar Veliki, koji je u to vrijeme osvojio sve što se moglo osvojiti. Miješanjem grčke kulture s kulturom istočnih naroda nastala je helenistička kultura. Rimsko Carstvo je tokom prvog stoljeća st. e. osvojilo sve helenističke države.

Atina je pokušala ostvariti prevlast u cijelom grčkom svijetu. Tome se suprotstavila Sparta, što je dovelo do građanskog rata koji je nazvan Peloponeski rat. U ratu je pobijedila Sparta. Rat je iscrpio sve grčke polise, što je u potpunosti oslabilo Grčku.

Svi grčki polisi nakon Peloponeskog rata bili su iscrpljeni i razjedinjeni. To je iskoristio vladar Makedonije Filip II i u Bici kod Heroneje porazio je grčku vojsku i zavladao Grčkom.

Filipa II je nakon smrti naslijedio njegov sin Aleksandar Makedonski, koji je ponio naziv Veliki, jer je u to vrijeme osvojio sve što se moglo osvojiti. Nakon smrti Aleksandra Velikog ogromno carstvo koje je stekao raspalo se na nekoliko državica. Helenistička kultura nastala je miješanjem grčke kulture s kulturom istočnih naroda. Sve helenističke države osvojilo je Rimsko Carstvo u prvom stoljeću st. e.